Planine U Hrvatskoj – Vodič Kroz Najljepše Planinske Regije

Koliko zapravo poznajemo hrvatske planine? Često ih gledamo kao kulisu putovanja prema moru ili vikend bijega iz grada, a zaboravljamo da kriju nevjerojatnu raznolikost i bogatu prirodnu priču. Nisu najviše u regiji, ali svaka od njih ima svoj karakter, svoje vrhove i svoje posebnosti koje zaslužuju pažnju.

Najviša među njima je Dinara sa Sinjalom od 1831 metar, no ona nije jedina koja privlači planinare i znatiželjnike. Velebit, Risnjak, Biokovo i druge planine jednako su zanimljive i svaka donosi drugačiji doživljaj. Ako mislimo da znamo sve o njima, možda ćemo se iznenaditi kad vidimo koliko toga još ostaje za otkriti.

DINARA (VRH SINJAL – 1831 M)

Kad spomenemo najvišu točku Hrvatske, odmah mislimo na Dinara/Sinjal koji se uzdiže na 1831 metar. Nalazi se točno na granici s Bosnom i Hercegovinom i proteže se u dužini od gotovo 100 kilometara. Vrh krasi strma stijena koja ostavlja snažan dojam čim se približimo.

Planina nije samo kamen i trava. Na masivu raste oko 750 biljnih vrsta, od čega je 110 strogo zaštićeno, a 50 endemično – prava mala riznica prirode.

Od veljače 2021. cijelo područje nosi status Park prirode Dinara. To znači da šetamo najmlađim parkom prirode u Hrvatskoj, što nam daje poseban osjećaj da svjedočimo nečemu novom, ali i zaštićenom.

Biokovo (vrh Sveti Jure – 1762 m)

Kad stanemo na Biokovo, odmah osjetimo koliko je moćno i zahtjevno. Najviši vrh, Sveti Jure (1762 m), dominira cijelim krajolikom i nosi titulu drugog najvišeg planinskog vrha u Hrvatskoj. Pogled odavde obuhvaća more, otoke i planine unutrašnjosti – prizor koji se teško zaboravlja.

Planina se proteže oko 36 kilometara, a dio nje uživa status Park prirode Biokovo od 1981. godine. Posebno nas fasciniraju ponikve, prirodne udubine u kršu, koje ponekad dosežu i 100 metara dubine. Hodajući tim terenom, stalno osjećamo kombinaciju divljenja i poštovanja.

Za posjetitelje koji vole dozu adrenalina, nezaobilazna je Nebeska šetnica – Skywalk Biokovo. Nalazi se na Ravnoj Vlaškoj, na 1228 m nadmorske visine, a stakleni pod pruža osjećaj lebdenja iznad litice. Platforma se proteže 11 metara u prazninu – i da, noge zadrhte čak i onima koji se prave hrabri.

VELEBIT (VAGANSKI VRH – 1757 M)

Kad stanemo na Vaganski vrh, točno na 1757 metara, osjećamo da smo na krovu Velebita. To je najviši vrh čitavog masiva i smješten je na južnom dijelu planine. S njega pogled puca prema Lici, otocima sjeverne Dalmacije i, kad je bistro, čak do vrhova u Bosni. Nema strmih stijena na samom vrhu, već široka travnata ploha koja nas zna iznenaditi svojom pitomosti.

Cijeli Velebit proteže se 145 kilometara, a dijeli se na tri cjeline: sjeverni, srednji i južni dio. Površinom zauzima oko 2200 km², dok širina varira između 10 i 30 kilometara. Na ovom prostoru nalazimo dva nacionalna parka – Sjeverni Velebit i Paklenicu – te cijelo područje zaštićeno kao park prirode.

Posebno nas privlače prirodni fenomeni. U njegovim dubinama skriva se Lukina jama duboka 1392 m, a na samom jugu sustav špilja Kita Gaćešina – Draženova puhaljka s više od 24 km prolaza.

Za planinare, prava poslastica je Premužićeva staza, najpoznatiji put koji povezuje sjeverne i srednje dijelove planine.

I da, nemogu ne spomenuti – velebitska degenija, taj mali žuti cvijet, simbol je cijele planine i nešto što nas uvijek razveseli kad ga ugledamo.

LIČKA PLJEŠIVICA (VRH OZEBLIN – 1657 M)

Kad god pričamo o Ličkoj Plješivici, prvo nam padne na pamet njezin najviši vrh – Ozeblin (1657 m). Planina se proteže od Prijeboja kod Plitvica pa sve do prijevoja Kuk, a u kombinaciji s Kremenom i Poštakom raste u golemi lanac dug više od 100 kilometara.

Zanimljivo je da joj današnje ime potječe iz 16. stoljeća, dok su je ranije zvali Vražji vrt ili Gvozd. Iskreno, ti stari nazivi i danas zvuče pomalo zastrašujuće, ali upravo to joj daje dodatnu dozu mistike.

Ako krenemo planinariti, treba znati da staza vodi kroz guste šume i travnate dijelove, a pogled s Ozeblina otvara se prema Velebitu i bosanskim planinama. Mi volimo reći da je to nagrada za svaki uloženi korak.

VELIKA KAPELA (BJELOLASICA, VRH KULA – 1534 M)

Kad pričamo o Gorskom kotaru, nemoguće je zaobići Bjelolasicu s vrhom Kula koji se penje na 1534 metra. To je najviša točka cijelog područja i, bome, pravi izazov za one koji vole planinarenje.

Planina se proteže oko 7 km i lako se prepoznaje po svom svijetlom, uskom hrptu. Stariji zapisi kažu da su je planinari osvojili još 1862. godine, što nam daje osjećaj koliko dugo privlači ljude.

Ako se penjete gore, osjećaj je poseban – šuma pod nama, a pred nama pogled koji se otvara prema stijenama i dolinama. Eto, svaki put kad stanemo na taj vrh, shvatimo zašto ga mnogi smatraju srcem Gorskog kotara.

RISNJAK (VRH RISNJAK – 1528 M)

Kad stanemo na Risnjak, odmah shvatimo zašto ga mnogi smatraju posebnim. Na visini od 1528 m dočekuju nas bijele stijene koje kao da izviru iz mora šume. Ime mu dolazi od risa, a osim te plahovite mačke, ovdje žive i medvjed te vuk – prava europska velika trojka.

Nacionalni park osnovan je 1953. godine, a kasnije je proširen sve do izvora rijeke Kupe. Danas zauzima 6350 ha i pruža osjećaj divljine koji rijetko nalazimo drugdje.

Ako već planiramo posjet, dobro je znati:

• ljeto – idealno za lagane uspone
• jesen – boje šume ostavljaju bez riječi
• zima – samo za iskusne, s pravom opremom

Druge planine u Hrvatskoj po visini

Nakon što smo spomenuli najviše vrhove, red je da pogledamo i one koji slijede odmah iza njih. Iako možda nisu najveći giganti, svaka od ovih planina ima svoj šarm i posebnost.

Kako bi bilo preglednije, složili smo ih po visini:

Kad ovako stavimo sve na stol, jasno vidimo koliko je raznolika naša planinska ljestvica. Neke od njih lako su dostupne i često posjećene, dok druge traže malo više istraživačkog duha.